U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske mreže za ruralni razvoj i LAG-a More 249 održan je 3. Hrvatski ruralni parlament u Vodicama i Tisnu. Središnja tema „Pametna sela“ otvorila je niz pitanja o modernim i inovativnim mogućnostima za razvoj lokalnih zajednica u budućnosti poput digitalizacije u poljoprivredi, bolje iskorištenosti dostupnih resursa i znanja, ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja i jačanja ljudskog kapitala.
Na parlamentu koji se održao od 20 do 23. svibnja 2019. došlo je 300-tinjak sudionika – predstavnika LAG-ova i udruga koji se bave ruralnim razvojem, stručnih i znanstvenih organizacija, predstavnika ministarstava i jedinica lokalne samouprave, poduzetnika, poljoprivrednika i obrtnika.
Inicijativa „Pametna sela” pokrenuta je u Europskom parlamentu prije dvije godine kako bi se upozorilo na sve veću depopulaciju i odljev stanovnika iz europskih sela u urbana područja. Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Phil Holgan istaknuo je da je dug put od pametnog mobitela do pametnog sela, no da je to jedini put koji može zaustaviti iseljavanje. Upotrebom pametnih tehnologija, jačanjem društvene povezanosti i pružanjem alata za razvoj u budućnosti, pametna sela mogu pomoći vraćanju mladih i revitalizaciji ruralnih sredina, zaključio je Holgan.
Pilot projekt “Pametnih sela” provodi se u devet država Europske unije, među kojima je i Slovenija, i to za svoje tri općine.
Za sudionike “ruralnog parlamenta” organizirano je deset interaktivnih terenskih radionica na kojima su izmjenjivana iskustva i mišljenja o temama ključnim za rast i razvoj ruralnih prostora. „Dinamične i kreativne rasprave artikulirale su izazove s kojima je hrvatski ruralni prostor suočen, poput odljeva mladih iz ruralnih područja, neiskorištenih potencijala, prometne izoliranosti i nedostatka društvenih ili kulturnih servisa i usluga“, zaključili su organizatori.
Ispred LAG-a Una su sudjelovali voditeljica Milena Trkulja Matagić, stručna suradnica Kristina Pandža i dopredsjednica Višnja Ljubojević Džakula.
