U ponedjeljak, 10. svibnja 2021. godine u Edukacijskom centru Sjeverovac, u Sjeverovcu, mjestu na području općine Sunja, održan je stručni skup pod nazivom „Stočarstvo i njegova uloga u obnovi Banovine“, kao nastavak stručnog skupa „Opstanak na Banovini 2020.-2030.“. Organizatori stručnog skupa bili su Lokalna akcijska grupa Una, LEADER mreža Hrvatske i OPG Džakula.
Klementina Karanović, predsjednica Lokalne akcijske grupe Una rekla je kako su kroz skup “Opstanak na Banovini 2020.-2030.” održan prošle jeseni dobivene smjernice za bolje iskorištavanje razvojnih potencijala i održivog razvoja Banovine, a poljoprivreda je prepoznata kao jedna od najperspektivnijih gospodarskih grana za razvoj tog kraja. “Glavna ideja je da se kroz ove stručne skupove nešto konkretno napravi, da se zajednički pokuša potaknuti ljude da žive ovdje te da se pruži pomoć onima koji ovdje rade, da nastave raditi i da se poljoprivredna proizvodnja i život stanovništva Banovine olakša“, rekla je Klementina Karanović. Pojasnila je da su organizatori na skupu okupili i zakonodavnu vlast, stručnjake, znanstvenike i poljoprivrednike, kako bi došli do zaključaka što se zajednički može napraviti za postizanje lakše poljoprivredne proizvodnje i razvoja lokalnih poljoprivrednika jer su upravo oni prepoznati kao nosioci današnjeg i sutrašnjeg života na području Banovine.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Zastupnica u Hrvatskom saboru Marijana Petir također je podsjetila kako je cijela inicijativa oko stručnih skupova na Banovini pokrenuta zbog grupe entuzijasta puno prije potresa i da je ovo samo nastavak jednog dijaloga kojim se želimo međusobno čuti i prepoznati što ljudi na terenu trebaju, prvenstveno poljoprivrednici, kako bi mogli povlačiti prave mjere i predlagati one aktivnosti koje će doprinijeti ostanku ljudi na selu, ali i razvoju hrvatske poljoprivrede. Petir je istaknula kako je jasno da smo nedostatni u proizvodnji mlijeka i proizvodnji mesa te s obzirom da smo nekad bili samodostatni, postoji određeni potencijal kojeg je moguće dosegnuti ako se pravilno budu planirale mjere, ako iste budu financijski podržane te ako se uklone administrativne barijere koje postoje. Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu rekla je da se predlaže kroz novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu stočarima dati prednost kod dodjele poljoprivrednog zemljišta jer je bez zemljišta gotovo nemoguće razvijati stočarstvo. Kako novac sam po sebi nije samodostatan ako se ne usmjerava na pravi način pa se osim proizvodno vezanih plaćanja i prioriteta kod dodjele poljoprivrednog zemljišta, smatra, potrebno osvrnuti i na pitanje genetike. Ističe kako je mišljenja da se treba ulagati u vlastitu genetiku, vlastitu proizvodnju i imati zatvoren cjelokupni ciklus. Mišljenja je da treba podržati kratke lance opskrbe hranom kako bi od polja do stola u što kraćem vremenu stigla svježa hana, no za to je potrebno stvoriti preduvjete.
Glavna tajnica LEADER mreže Hrvatske, Bojana Markotić Krstinić tijekom svog izlaganja o LEADER/CLLD-u u prijelaznom razdoblju, naglasila je kako su LAG-ovi u Republici Hrvatskoj pustili na teren veliki broj natječaja i pokazali da su vrlo uspješni. Samo za područje Sisačko-moslavačke županije, LAG-ovi su financirali projekte u iznosu od 43,3 milijuna kuna. Istaknula je kako se trenutno bore za upravljanje i svim drugim fondovima koje Republika Hrvatska ima na raspolaganju, a ne samo Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj te kako su u fazi programiranja novih lokalnih razvojnih strategija.
Suorganizator i moderator stručnog skupa stručnog skupa bio je dr.vet.med. Rodoljub Džakula koji je tijekom svog izlaganja govorio o stočarstvu, posebice o sustavu krava-tele koji je idealan za Banovinu. Rekao je kako nije dovoljno promijeniti genetiku ukoliko se ne promijeni način proizvodnje. Uvoz treba zamijeniti domaćom proizvodnjom kako bi prestali gledati u leđa državama koje su nekada bile daleko iza nas kada je riječ o stočarskoj proizvodnji. Rekao je da poljoprivrednici trebaju i mogu proizvoditi kvalitetno te da potrošačima ne smiju prodavati ono što sami ne bi jeli jer je to preduvjet stvaranja povjerenja.
Stručna predavanja održali su prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Višnja Krapljan, Anđelka Pejaković, i Andrea Ćosić iz Savjetodavne službe te pčelar Predrag Đurđević, a teme o kojima se govorilo su: stočarstvo kao prilika za Banovinu, dopunske djelatnosti na OPG-u, diversifikacija kroz seoski turizam, upravljanje PG-om i kaklulacije proizvodnje ovčijeg mlijeka te pčelarstvo na Banovini.
Do kraja ovog stručnog skupa izrodile su se ideje i otvorile još neke od tema za iduće skupove koji će se održati do kraja ove godine u nadi i s ciljem oporavka Banovine.
Prezentacije sa stručnog skupa dostupne su za preuzimanje.
